Pazite koga puštate u virtuelni dom: Zaštita mladih sportista na Internetu

Primećujete li kako su se vremena promenila? Moderne igračke kao što su tableti i “pametni telefoni” zamenili su loptu, lego kocke, lutke i ostale “stare” igračke. Većina današnje dece bolje se od svojih roditelja snalaze sa tipkama i aplikacijama, uveliko i umešno surfuju internetom i komuniciraju na platformama popularnih društvenih mreža.

Na snazi je sajber doba, a nova generacija se prilagodila – još kao deca otvorili su profile na društvenim mrežama i ranije nego bilo koja pređašnja generacija otkrili su virtuelni svet, da bi se potom mnogi od njih sa njim i saživeli ne znajući da razdvoje stvarni i sajber život.

Prva i osnovna stvar jeste razumevanje da virtuelni svet nije šala, on je neodvojivi deo naših života. Posledično, sajber bezbednost ne može se smatrati odvojenom od bezbednosti u stvarnom svetu. Šteta koja nastaje iz sajber prostora jednaka je “oflajn” svetu i u njemu se najčešće i reflektuje. Zbog jedinstvenih karakteristika koje nam je donela tehnologija, bezbednost na internetu u fokusu je pažnje društva, barem bi tako trebalo da bude, a naročito su opasnostima izložena deca i mladi.

Pazite koga puštate u virtuelni dom: Zaštita mladih sportista na Internetu

Katarina Jonev na prezentaciji | Foto: Privatna arhiva

Bavim se edukacijom i zaštitom dece na internetu i poslednjih godina držala sam veliki broj uspešnih radionica – sa decom, roditeljima, srednjoškolcima, mladima… Zato iz iskustva znam da je, paralelno sa digitalnim opismenjavanjem i razvijanjem IT sektora, od ključnog značaja uputiti mlade na vreme i u bezbedonosnu kulturu korišćenja Interneta i popularnih društvenih mreža. Treba ih usmeriti da razviju sajber identitete, da nauče kako da sačuvaju svoju privatnost, kao i da se što manje izlažu rizicima u virtuelnom svetu – zlatno, a lako primenjivo pravilo glasi “što ne radiš u fizičkom svetu (npr. da razgovaraš sa nepoznatim ljudima), ne treba da radiš ni na društvenim mrežama’’.

Zaštita dece i mladih od opasnosti na Internetu globalni je problem, pa ni Srbija nije izuzetak, i upravo zbog toga je pravovremena edukacija najvažnija jer je prevencija najefektniji lek.

Jednoj užoj društvenoj grupi u tom smislu ne poklanja se dovoljno pažnje – sportistima. Šta se dešava sa njima, naročito onim mladima, onima koji stupaju na tlo sportske karijere istovremeno praveći prve korake na društvenim mrežama? Koliko smo u Srbiji svesni sa kojim poteškoćama se oni suočavaju?

Svet je umreženiji i povezaniji nego ikada ranije jer u sajber prostoru fizičke granice ne postoje. Internet je promenio način na koje preduzeća posluju, vlade funkcionišu, mladi razmišljaju, ljudi žive na kraju krajeva, a iz celog tog vrtloga promena nisu izuzeti ni sport ni sportisti – oni takođe uživaju blagodeti sajber prostora, ali istovremeno moraju da budu svesni da se bore i sa opasnostima istog tog prostora.

Zašto je Ronaldo idealni uzor?

Milioni obožavalaca prate profile svojih sportskih heroja, na kojima oni predstavljaju najupečatljivije momente sa terena, ali i iz privatnog života. Sponzori sportistima za promovisanje svojih proizvoda uplaćuju milione dolara. Primera radi, procenjeno je da jedan sponzorisani “tvit” Lebrona Džejmsa košta oko 140.000 dolara.

Pazite koga puštate u virtuelni dom: Zaštita mladih sportista na Internetu

Kristijano Ronaldo je odličan primer kako sportista treba da se ponaša na internetu | Foto: Дмитрий Садовников

Na Instagramu, Fejsbuku i Tviteru nekoliko godina unazad dominiraju Kristijano Ronaldo, Lionel Mesi, Nejmar, Šekil O’Nil, Luis Hamilton, Dejvid Bekam… Njihove armije pratilaca ogledaju se i u milionskom broju lajkova po objavljenoj slici, a među srpskim sportistima ubedljivo najpopularniji je Novak Đoković .

Fudbaler Real Madrida Kristijano Ronaldo na Instagramu ima 123 milion pratilaca (followers), te je stoga pogodan za analizu. Većina Kristijanovih objava posvećena je fudbalu, Real Madridu, nagradama koje osvaja, treninzima, promocijom sponzorskih proizvoda. Na njegovom profilu nema divljih žurki, gomila devojaka, skupih pića na stolovima po separeima noćnih klubova. Zato ima fotografija njegove porodice i poziva za pomoć u humanitranim akcijama poput pomoći organizaciji “Save the children”. To je ilustrativan primer kako ozbiljan, profesionalni sportista treba da vodi svoj profil i prikaže se vernim fanovima u napozitivnijem svetlu. Uzor je milionima dece na društvenim mrežama, toga je svestan, pa se i ponaša u skladu sa time.

Ponavljam zato što je važno – čvrsto verujem da adekvatna edukacija znatno doprinosi boljem razumevanju opasnosti koje vrebaju u sajber prostoru.

Poruke mržnje, nasilni sadržaji, ruganje, vređanje, ostavljanje pretećih komentara… To su oblici ponašanja koji su nažalost sve češći i popularniji među mladima. Sve češće se prave snimci nasilnih sadržaja koji se potom postavljaju na Jutub (You Tube) kanal i razne društvene mreže. Agresivni pojedinci putem modernih telefona snimaju kamerom fizička maltretiranja i tuče kako bi ih postavili na društvene mreže. Video snimak prebijanja mladog saigrača iz tima jer nije odigrao “kako treba” postojao je srećom jako kratko jer je brzo uklonjen sa Jutuba. Takođe, česti su snimci roditelja navijača koji najvulgarnijim jezikom vređaju i ismevaju tuđu decu tokom utakmica (kome je to uopšte smešno?). Stavite se u kožu deteta koje trpi uvrede tokom utakmice, pa još postoji i snimak koji kruži internetom i koji vidi veliki broj ljudi. I kada dete isključi kompjuter, taj snimak nastavlja da cirkuliše.

Različiti su oblici uznemiravanja – maltretiranje porukama neprikladnog sadržaja u inboksu, vređanje, postavljanje lažnih informacija, pravljenje grupa na društvenim mrežama kojima je cilj ismevanje, zatim ucenjivanje, pozivi na fizičko nasilje… U tom slučaju je jasno, to dete ili taj mladić je žrtva, jednako kao što bi bio žrtva da se takvo ponašanje dešava u “stvarnom” svetu. Uostalom, videli smo prethodnih godina koliko takva vrsta maltretiranja može da bude još pogubnija i da se završi fatalno.

Žrtve često postaju i mladi sportisti samo zato što nastupaju za protivnički klub, bilo da je reč o Partizanu, Zvezdi ili nekom od klubova na lokalnom nivou. Jedini “greh” tog deteta jeste što pripada taboru drugog kluba, ali anonimnost koju pruža internet štiti napasnike i pod njenim plaštom osećaju se moćno, a zapravo su kukavice.

Mladi sportista isprva će biti zbunjen jer se našao na meti posredstvom društvenih mreža, ali ako ne reaguju roditelji, trener, škola ili sličan autoritet, stanje može da preraste u depresiju i asocijalnost. Dete će čak pomisliti i da napusti klub i sport, a to je znak za uzbunu. Na društvenim mrežama moguće je prijaviti sadržaj koji je neprimeren i neprikladan, za to postoji opcija “report”. Za one dosadne, a benigne, dovoljne su opcije “block” i “delete”, ali za svaki ozbiljniji slučaj narušavanja bezbednosti i direktne pretnje, potrebno je odmah obavestiti školu, klub, ali i nadležne organe.

Pazite koga puštate u virtuelni dom: Zaštita mladih sportista na InternetuNažalost, sve popularniji trend „jurenja“ lajkova uhvatio je i mlade sportiste. Određeni broj dece generalno smatra da su društveno prihvatljiviji ako imaju mnogo prijatelja ili pratilaca na društvenim mrežama. Što više lajkova, to ste uspešniji. Ali da li ste zapravo svesni ko je s druge strane? S kim se u stvari dopisujete?

Mlade sportistkinje često imaju problem sa “fotografima”. Devojčica, tinejdžerka na svom profilu objavi fotografije u dresu, dok trenira, sa utakmice, sa drugaricama iz kluba. Osoba sa druge strane ponudi devojčici da je fotografiše za neki izmišljeni sportski magazin koji, gle čuda, ne izlazi u Srbiji, nego u inostranstvu. Baš on želi da joj “pomogne” intervjuima i fotografijama kako bi se za nju čulo i van granica naše zemlje. U slučaju da pristane bez konsultacija sa trenerom i roditeljima, posledica može da bude kobna. Koji dokaz imate da je osoba sa druge strane prava? Možda želi da uradi sa vama obnažene fotografije i proda ih sajtovima koji su neprilični ili da vas ucenjuje. Možda želi da vas spopadne i naudi vam. Razmislite – zašto bi neko baš vas intervjuisao i fotografisao?!

Sa druge strane, mladi sportisti, prevashodno fudbaleri, imaju ponude tzv. “menadžera”.  Ljudi su svašta spremni da učine da bi došli do novca, pa se ne libe da naškode i mladima koji su po pravilu podložniji manipulaciji. “Menadžeri” vas kontaktiraju preko poruka sa pričom da prate vaš rad i da ste vanserijski talenat kakav se nije video još iz vremena Dragana Džajića. Kao usput vam spomene da ima savršene kontakte u inostranstvu, na dlanu klubove iz Engleske, Italije, Španije i da može “sve da vam završi ali…”. To “ali” ima cenu – ili vam osoba traži da mu uplatite nekoliko hiljade evra za usluge ili traži sastanak sa vama na kojem će vam ponuditi odmah ugovor za koji i ne znate šta sve sadrži jer su vam obećani veliki novac i ozbiljniji klub. Mladi sportisti, posebno fudbaleri, moraju da znaju da su takve vrste prevara učestale. Ujedno, svaki ozbiljan menadžer neće kontaktirati samo vas, nego i vaš klub, i tražiće zvaničan sastanak sa klubom, trenerom, roditeljima i vama. Sve drugo je ekstremno sumnjivo.

Fudbal je najpopularnija igra na svetu i na milione vaših vršnjaka barata loptom. Ne uspeju nažalost svi. Samo trudom, napornim radom, konstantnim dokazivanjem i treniranjem mogu se postići rezultati, stoga obratite pažnju ko vam se i sa kojim namerama obraća.

Pazite koga puštate u virtuelni dom: Zaštita mladih sportista na InternetuDruštvena mreža Sportifico namenjena je isključivo aktivnim sportistima, pre svega fudbalerima, a uskoro će biti dostupna i drugim sportovima i sportistima. Jedna od najvećih prednosti umrežavanja na Sportificu jeste nemogućnost sumnjivih i opasnih likova da se lažno predstave i pokušaju da vas prevare ili ucene, takvi do Sportifica ne mogu ni da dođu. Ujedno, Sportifico je i više nego primamljiv način da se široj javnosti predstavite kroz svoje sportske uspehe, kao i da se za vaša dostignuća čuje.

Jedna od najefektnijih prevara jeste i lažno predstavljanje. Recimo, stigne vam zahtev za prijateljstvo od, za potrebe teksta uzećemo radikalan primer, Lionela Mesija. Prvo ste šokirani, ali prihvatate. Ubrzo vam od njega stiže i poruka, uglavnom na lošem engleskom. Sad već kreće vaša znatiželja, ali i ego koji kaže: “Pa da, Mesi i ja se kapiramo, igramo na istoj poziciji, sigurno je čuo za mene” i vi krećete u komunikaciju. Posle nekoliko razmenjenih poruka vaš novi “drug”, jedan od najpoznatijih ljudi na svetu, od vas traži pomoć – da uplatite određenu sumu novca na račun koji vam pošalje i da time pomognete siromašnu decu u Africi. Nije šala! Iako verujem da vi nikad ne biste pali na tako providan trik, veliki broj mladih na globalnom nivou ipak se “upeca” i uplati sumu. Profil posle nekoliko dana nestane, a vama ostane novčani minus i podsmeh drugara kojima ste se hvalili. Lažnih profila sve je više, budite pažljivi.

To su samo neke od najučestalijih pretnji sa kojima se susreću naši mladi sportisti. Mnogo je zamki na društvenim mrežama, pa nepažnja i brzopletost mogu da koštaju više nego što možete da zamislite.

Zbog toga je vitalna komunikacija na relaciji roditelj-dete i zato dobro pazite koga puštate u svoj sajber svet jer i on je sada vaš dom, a u njega ne puštate svakoga, zar ne?