“Geegenpressing” i direktan fudbal ili “In Klopp we trust”

Naše svakodnevno mišljenje često vrvi od stereotipa. Tako kod nas, u zemljama Balkana, ali i šire, uopšte u zemljama za koje se može reći da na geopolitičkim mapama sveta pripadaju zemljama Juga, postoje brojni stereotipi vezani sa narode sa bogatog Severa ili Zapada, pri čemu, razume se, isto i još više važi obratno, ako je verovati Eduardu Saidu, autoru čuvene knjige Orijentalizam, odnosno Mariji Todorovoj, autorki knjige Imaginarni Balkan.

Nemce recimo bije glas da su hladni i suzdržani. Mnogi idu toliko daleko da ih poistovećuju sa mašinama, kao što je učino ruski reditelj Karen Šahnazarov u filmu Beli tigar. Uostalom, i sami Nemci možda su doprineli stvaranju takvih slika o sebi. Možda dve najznačajnije teze, ima ih svakako neuporedivo više, velikog nemačkog majstora mislioca sociologije Maksa Vebera jesu teze o protestantskoj etici i duhu kapitalizma i raščaravanju sveta i gvozdenom kavezu racionalnosti kao sudbini modernog čoveka. Za Vebera, duh kapitalizma rođen je iz protestantske etike čija je krilatica Ora et labora (Moli i radi), a koja se u dobroj meri svodi na onu čuvenu floskulu, koju vezujemo upravo za Nemačku i Nemce, rad, red i disciplina.

Uglavnom, ova etika zahteva marljiv rad, štedljivost, suzdržanost, manjak radosti a višak ozbiljnosti. Njen imperativ je emocije skrivati a ne pokazivati. Gvozdeni kavez racionalnosti pak znači to da su moderna zapadna društva izbrisala svaki trag čuđenja pred svetom i verovanja u razna čudesa, u ime preciznog proračunavanja ciljeva i instrumentalne upotrebe sredstava zarad ostvarenja tih ciljeva. Inžinjeri, matematičari i birokrate nosioci su modernih društvenih procesa. Najveći uspeh racionalizovani kapitalizam ostvario je upravo u Nemačkoj, doduše i najveći i tragični slom. Svi već znamo o kojem slomu je tu reč.

„Geegenpressing“ i direktan fudbal ili in „Klopp we trust“

Klopa sa Liverpulom 26. maja čeka finale Lige šampiona protiv madridskog Reala | Foto: Дмитрий Голубович

Ako postoji Nemac koji se najteže uklapa u stereotipne predstave o hladnim i racionalnim Nemcima i samim tim ih dovodi u pitanje, onda je to Jirgen Klop. Izvesna anarhičnost Klopovog izgleda, nekad, na početku trenerske karijere, nekonvencionalno oblačenje, pomalo neuredna frizura, uvek karakteristična brada, ne uklapa se u predstave o disciplinovanom nemačkom treneru koji zna samo za poštovanje konvencija, rad, red i diciplinu. (Postoji priča da su svojevremeno čelnici čuvenog HSV-a zbog ove anarhičnosti odlučili da Klopa ne izaberu za trenera prvog tima). Kod Klopa retko kada ima mesta hladnom držanju, on otvoreno pokazuje emocije, silovito se raduje, često se smeje, na konferencijama za štampu zna da zabavi novinare, na utakmicama skače pored klupe, gestikulira i diže ceo stadion na noge.

Racionalnost u igri timova koje sa klupe predvodi svakako postoji, ali često, za ukus onih koji drže do rezultata i trofeja, ali prvenstveno do punih kasa finansijskih prihoda, možda i prečesto, kod njih prevlada impuls anarhije i zanosa koji podsećaju na zanos dece koja igraju fudbal u školskom dvorištu, bez kalkulacija, za gol više. Anarhija i zanos često znaju da se pretvore u opštu jurnjavu, pa otuda njegovi timovi znaju da igraju lude utakmice, neizvesne, sa mnogo golova i mnogo obrta.

„Geegenpressing“ i direktan fudbal ili in „Klopp we trust“

Klop slavi titulu u Dortmundu 2011. godine | Foto: Martin Davidsen

Jirgen Klop rođen je 16. juna 1967. godine u Štutgartu. Najveći deo igračke karijere proveo je u Majncu 05. Trenersku karijeru započeo je 2001. godine u istom timu. Ovaj tim, koji je sa klupe predvodio do 2008. godine, 2003. godine prvi put u klupskoj istoriji uvodi u Bundes ligu, a u sezoni 2005/2006. i do plasmana u Kup UEFA. Iz Majnca Klop prelazi u Borusiju iz Dortmunda gde ostaje do 2015. godine. Njegovim dolaskom počinje novi talas uspona ovog tima posle nekoliko sušnih sezona koje su usledile nakon osvajanja Lige šampiona pod vodstvom Otmara Hicfilda. S Borusijom Dortmund Klop dva puta uzastopno osvaja Bundes ligu, jedan Kup Nemačke, četiri Super kupa Nemačke, i tim uvodi u finale Lige šampiona 2013. godine, u kojem su njegovi fudbaleri poraženi od minhenskog Bajerna. Posle Borusije, u oktobru 2015. godine Klop postaje menadžer Liverpula u kojem trenutno radi.

U toku karijere Klop je preferirao različite sisteme igre. Na početku mandata u Borusiji forsirao je sistem igre 4-4-2, sa dijamant, odnosno romb rasporedom na sredini terena. U najslavnijim danima Klopove ere Borusija je nastupala u sistemu igre 4-2-3-1. To je bila čuvena postava: Vajdenfeler na golu, Pišček desni bek, Šmelcer levi bek, štoperski par Humels, kao tehnički obučen i vešt štoper koji zna sa loptom i koji započinje napade, i Neven Subotić, kao „dubinski“ štoper, dva fudbalera ispred odbrane, u zadnjoj veznoj liniji, Bender, sa nešto defanzivnijim zadacima i Gidogan sa više slobode u igri, sa više kretanja napred i više orjentisan na učešće u gradnji napada, prednji vezni, zapravo plejmejker, Mario Gece, desni vezni Kuba Blaščikovski, levi vezni Rojs, i napadač Robert Levandovski.

„Geegenpressing“ i direktan fudbal ili in „Klopp we trust“

“Geegenpressing” Jirgena Klopa | Foto: YouTube (Printscreen)

Uz to je Klop bio sklon da koristi i sisteme igre 4-3-3 i 4-3-2-1. Sistem igre koji Klop u Liverpulu trenutno preferira jeste sistem 4-3-3, mada je na početku više koristio sistem 4-2-3-1, kao što povremeno koristi i sistem 4-3-2-1, kao modifikovanu varijantu sistema 4-3-3 u kojem bočni napadači stoje usko, dakle, više ka unutra, odnosno ka sredini i bliže centralnom napadaču. U prvoj fazi Klopovog rada u Liverpulu sistem 4-2-3-1 funkcionisao je prema principima iz Borusije, dakle, uz korišćenje jednog defanzivnije orjentisanog veznog fudbalera koji deluje iz dubine prostora (Lukas Leiva) i jednog veznog fudbalera koji je pokretljiviji i odlazi i u samu završnicu napada i u izvesnom smislu vrši ulogu tzv. box-to-box fudbalera (Henderson ili Emre Džan), jednog štopera koji započinje napade (Sako) i štopera koji manje učestvuje u igri sa loptom (Škrtel ili Lovren).

„Geegenpressing“ i direktan fudbal ili in „Klopp we trust“

Salah je sa 32 gola osvojio titulu najboljeg strelca Premier lige | Foto: Дмитрий Голубович

Specifičnost sistema igre Liverpula bila je u tome što je Kutinjo imao ulogu kreatora, odnosno plejmejkera iako je nominalno zauzimao poziciju na levoj napadačkoj liniji tima, dok je Roberto Firmino često igrao na poziciji prednjeg veznog fudbalera sa više zadataka u igri karakterističnih za polušpica ili pomoćnog napadača. U sezoni 2017/2018. u kojoj Klop nije mogao da računa na Kutinja, koji je na polusezoni definitivno napustio Liverpul, ustalio se sistem igre 4-3-3 u kojem trio raspoređen u obliku obrnutog trougla na sredini čine Henderson ili Džan, kao zadnji vezni fudbaleri, i Milner, i Okslejd-Čembrlen ili Vajnandlum, kao box-to-box igrači, ili osmice, dok napadački trio čine, levo Mane, desno Salah, centralno Firmino.

Sistemi igre se menjaju ali stil igre koji preferira i forsira Klop ostaje isti. Obeležja njegovog stila igre su kontrapresing (gegenpressing), brza tranzicija, kako iz odbrane u napad, tako i iz napada u odbranu, i direktna napadačka igra. Za razliku od klasičnog presinga, koji može da se igra na svim delovima terena, ili npr. počinje kada postoji tzv. okidač, recimo kada se lopta nađe u nogama fudbalera koji je slabije tehnički potkovan i pokazuje sklonost da greši prilikom dodavanja, kontrapresing započinje u istom trenutku kada tim koji organizuje napad na protivničkoj polovini izgubi loptu s ciljem da se izgubljena lopta što pre vrati u posed. Zato se može reći da kontrapresing jeste vid defanzivne tranzicije koji ima za cilj što brži prelaz tima u novu fazu organizacije napada.

„Geegenpressing“ i direktan fudbal ili in „Klopp we trust“

Klop ima sličnu filozofiju kao Tuhel, Bijelsa, Gvardiola i Poketino | Foto: YouTube (Printscreen)

Kontrapresing npr. forsiraju Jup Hajkens, Marselo Bijelsa, Pep Gvardiola, Maurisio Poketino. Specifičnost kontrapersinga koji igraju Klopovi timovi ogleda se u strasti, energičnosti, intenzitetu i entuzijazmu s kojima ga fudbaleri izvode tako da se ima utisak da svoju energičnost Klop uspeva da prenese na svoje pulene. Kontrapresing i visoki presing, uopšte defanzivna igra Klopovih timova u visokoj ili srednjoj zoni, prvenstveno se zasnivaju na horizontalnoj i vertikalnoj pokretljivosti i sinhronizovanosti svih linija tima s ciljem da se maksimalno suzi prostor za igru protivnika, jer čim izgube loptu fudbaleri koje trenira Klop automatski napadaju protivničkog igrača kod koga se nađe lopta, ali i sam prostor. Jedan od glavnih zadataka jeste u tome da nekoliko igrača napadne protivničkog igrača koji ima loptu u nogama, kao i da se pokriju prostor oko njega i sve moguće linije dodavanja iz zone presinga ka slobodnom prostoru i fudbalerima bez lopte. Kada jedan fudbaler, npr. Firmino napada protivničkog igrača kod koga je lopta, recimo štopera, Salah i Mane pokrivaju linije dodavanja. Uglavnom, cilj fudbalera Liverpula je da što pre oduzmu loptu igraču koji je ima u posedu, ili da ga prinude da pogreši u dodavanju, da odigra dugu loptu, da vrati loptu golmanu ili da je pošalje na bok; Klop posebno voli usmeravanja protivnika ka aut liniji koja praktično služi kao dodatak odbrani. Na boku, uz aut liniju, posebno do izražaja dolazi intencija Klopovih timova da ostvare „dupli presing“, odnosno da protivničkog igrača sa loptom napadnu sa najmanje dva igrača, recimo sa Maneom i jednim od veznih igrača koji mu se pridružuju, pri čemu pomoć može da im pruži i levi bek Robertson. Klopovi timovi zatvaraju prostor, okružuju rivala i jure za loptom. Isto tako, Klopov kontrapresing specifičan je po zbivanjima na terenu koja dolaze posle njega. Dok recimo nakon kontrapresinga Gvardioloni timovi nastoje da započnu novi ciklus Juego de posición stila koji forsira ovaj trener, što znači da nastoje da kroz pas igru pronađu rupu u zonskoj odbrani protivnika ili ostvare višak na boku suprotnom od mesta akcije, Klopovi timovi nastoje da nakon kontrapresinga što je brže moguće završe napad, da praktično iz defanzivne tranzicije odmah pređu u realizaciju napada. Energiju kontrapresinga oni hoće da pretvore u energiju napada. Rečima samog Jirgena Klopa, kontrapresing je najbolji plejmejker na svetu jer njegovo uspešno izvođenje otvara priliku za postizanje pogotka.

I kada se povuku u srednju ili nisku zonu, tada uglavnom prelaze u sistem 4-5-1, uz odgovorno učešće u defanzivi bočnih napadača, glavni zadatak Klopovih timova jeste to da nakon oduzimanja lopte protivniku ostvare brzu tranziciju iz odbrane u napad.

„Geegenpressing“ i direktan fudbal ili in „Klopp we trust“

Klop forsira bekove u završnici napada | Foto: YouTube (Printscreen)

Klop u organizaciji ofanzive preferira što je veći mogući broj napada u ofanzivnoj tranziciji koji počinju iz srednje zone terena i kojima daje prednost u odnosu na pozicione, kontinuirane napade. Njegovi timovi upravo zato igraju veoma direktan fudbal. Od fudbalera se zahteva energičan nastup, brza igra kroz brzo osvajanje prostora kretanjem bez lopte i uz upotrebu vertikalnih i brzih pasova unapred. Veliki broj fudbalera Klop uključuje u napadačke akcije, pa je često ofanzivni oblik koji njegovi timovi formiraju na terenu oblik 2-3-5 u kojem se bočni bekovi pozicioniraju veoma visoko, što omogućava bočnim napadačima da se postave usko i stvore veći pritisak na odbranu protivnika i otvore više opcija za kreiranje same završnice napada. U napadačkoj igri Klopovi timovi često koriste ubacivanje trećeg igrača u prostor iza poslednje linije odbrane protivnika, pri čemu se ovaj treći igrač kreće na strani suprotnoj od one na kojoj se nalazi lopta. Ubacivanje u slobodan prostor između linija protivničkog tima, kako u središnjim zonama, tako i na bokovima, odnosno ubacivanje u prostorne zone između centralnih bekova, odnosno štopera i bočnih bekova, predstavlja imperativ koji Klop postavlja pred fudbalere svojih timova.

„Geegenpressing“ i direktan fudbal ili in „Klopp we trust“

Klop i Buvač su zajedno zakoračili trenerskim vodama | Foto: Nadine Winter

Fudbaleri koje Klop trenira moraju da razviju razumevanje za to kada i kako napasti slobodan prostor, bilo sa loptom u nogama ili kretanjem bez lopte. Svaki tim koji je predvodio Klop na fascinantan način napadao je i osvajao prostor. Direktna igra i brzi napadi zahtevaju veliku pokretljivost svih fudbalera tima, dosta promena bazičnih pozicija i „izmena pozicija“ između fudbalera. Trenutno u igri Liverpula izuzetno moćno deluju napadi u talasima u kojima se vezni igrači, u čemu prednjači Okslejd-Čembrlen, ubacuju između linija protivničkog tima (kao primer videti upravo Čembrlenovo kretanje i udarac posle kojeg je postignut pogodak na meču 1/4 finala Lige šampiona protiv Mančester Sitija), dok se bočni napadači Salah i Mane stalno premeštaju iz zona na bokovima ka zonama u sredini i obratno.

„Geegenpressing“ i direktan fudbal ili in „Klopp we trust“

Firmino često dolazi u sredinu prilikom napada Liverpula | Foto: YouTube (Printscreen)

Plene i nastupi Roberta Firmina koji se kreće u svim pravcima, vraća se ka sredini odakle kreira igru, odlazi na bokove, menjajući mesta sa bočnim napadačima. On je praktično istovremeno i napadač i kreator igre. Klopovi fudbaleri, posebno oni koji čine napadački trio, dakle, stalno se rotiraju i menjaju pozicije. Razume se, ovakav način igre u svim njenim organizacionim fazama odvija se u viskom ritmu i jakom tempu uz dosta trčanja, što zahteva izuzetno dobru fizičku pripemljenost tima. To samo znači da Klopov rad podrazumeva i značajnu pomoć članova njegovog stručnog štaba. Mnoge od njih on ne menja već godinama, neke čak i decenijama, i njih zato ne treba zaboraviti, jer u značajnoj meri doprinose Klopovim uspesima. Jedan od tih nezamenljivih jeste i Željko Buvač za koga mnogi kažu da je zapravo „mozak“ Klopove taktike.

Nemački filozof Johan Gotlib Fihte govorio je da čovek bira onakvu filozofiju kakav mu je karakter. Nemački fudbalski trener Jirgen Klop pokazuje da fudbalski timovi mogu da poprime karakter njihovih trenera. A Nemački novinar Urlih Hese s punim pravom je konstatovao da je najveću potvrdu Klopove trenerske veličine i snage karaktera koji usađuje svojim timovima dao niko drugi do Pep Gvardiola. Još značajnije je to što Gvardiola to nije učinio rečima nego delom, odnosno delima. Nakon prvog susreta između Borusije i Bajerna u oktobru 2013. godine koji je sa klupe tima iz Minnhena predvodio Gvardiola, na konferenciji za štampu Jirgen Klop je primetio da nikad nije video da su fudbaleri Bajerna odigrali toliko dugih lopti na jednoj utakmici. Snaga Klopovog čuvenog gegenpressinga bila je toliko jaka da je, Gvardiola, koliko nam je poznato, prvi i za sada jedini put u svojoj karijeri bio prinuđen da odstupi od svog karakterističnog Juego de posición stila ne bi li pronašao rešenje za Klopov presing. Ako možda nije odstupio od stila igre koji preferira, Gvardiola je na prvom meču ovosezonskog četvrtfinala Lige šampiona između Liverupula i Mančester Sitija na Enfildu ponovo odstupio od svog plana igre ne bi rešio problem Klopovog gegenpressinga i smanjio prostor za delovanje Manea i Salaha, što mu ni ovog puta nije pošlo za rukom. Već onog dana na meču Borusije i Bajerna Gvardiola je, iako toga nije svestan, uručio majstorsko pismo Jirgenu Klopu.

Ako mu je Gvardiola uručio majstorsko pismo, navijači Liverpula su mu uručili pismo preporuke za članstvo u panteonu Liverpulovih besmrtnika, što je veliko ostvarenje, gotovo ravno nekakvoj Nobelovoj nagradi za fudbal. To su navijači Liverupla učinili onda kada su na tribine čuvenog Enfild rouda postavili transparent na kojem piše: In Klopp We Trust!